• Katedrala, oko 1965.-1970. godine.jpg
  • Katedrala, pogled iz Vlaške.jpg
  • Katedrala, sa rijetko viđenom i kratkotrajnom vizurom mesnice i trgovačkih prostora kod ulaza u Nadbiskupski vrt, oko 1932. godine.jpg
  • Katedrala, u prvom planu trgovine i mesnica u podnožju kule Nebojan.jpg
  • Kavana Corso 1970. godine, Gundulićeva ulica.jpg
  • Kavana Corso na uglu Gundulićeve i Ilice, povijesni interijer (Foto Muzej Grada Zagreba).jpg
  • Kavana Corso na uglu Gundulićeve i Ilice, povijesni interijer.jpg
  • Kavana Dubrovnik, Trg bana Jelačića.jpg
  • Kavana hotela Dubrovnik, Trg Republike (današnji Trg bana Jelačića), oko 1950-1955. godine.jpg
  • Kavana hotela Palace, interijer koji vodi u prošlost.jpg
  • Kavana Medulić 1913. godine.jpg
  • Kavana Medulić, povijesni interijer, keramoskulptura 'Djevojka i harmonikaš' Stelle Skopal iz 1927. godine.jpg
  • Kavana Medulić, ugao Medulićeve i Ilice A.jpg
  • Kavana Medulić, ugao Medulićeve i Ilice B.jpg
  • Kavana Palainovka, unutrašnojst.jpg
  • Kavana Zagreb 1925. godine.jpg
           

490 / 1433

Kavana Corso na uglu Gundulićeve i Ilice, povijesni interijer (Foto Muzej Grada Zagreba)

Zagreb ima dugu i bogatu tradiciju kavana i slastičarnica. Prvu kavanu u Zagrebu otvorio je trgovac Leopold Dun 1748. godine. Osim kave, gosti su mogli popiti čaj ili čokoladu. Glavne zagrebačke kavane bile su smještene na Harmici, središnjem zagrebačkom trgu. Na uglu Praške ulice i današnjeg Trga bana Josipa Jelačića radila je najposjećenija Narodna kavana. Titula najotmjenije i najljepše zagrebačke kavane dugo je pripadala kavani Corso. Tijekom 19. stoljeća, pečat zagrebačkom kavanskom životu davale su: Kazališna kavana, Kavana Medulić, Central, Zagreb i Mala kavana. Odisale su otmjenim bečkim kavanskim stilom.
Kavana Corso na uglu Gundulićeve i Ilice, povijesni interijer (Foto Muzej Grada Zagreba)